 |
|
18. listopada 2022. godine Svjetski dan kravate su naši mali i veliki učenici Katoličkog školskog centra „Sv.Josip“ Banjski brijeg obilježili na različite načine kroz fotografiju, dolaskom u školu s kravatom i pravljenjem velikog motiva kravate na školskom dvorištu. |
|
 |
|
| Školu su ispunili učenici i djelatnici koji su danas oko vrata ponosno nosili ovaj simbol elegancije. | |
|
|
| Jedan zanimljiv citat: „Da je Freud gledao kravate svojih pacijenata, ne bi imao potrebu da mu pričaju svoje snove.“ | |
| Luca Goldoni, pisac | |
|
|
| Podsjećamo: Kravata, sveopći simbol uglađenosti i kultiviranosti, vezuje se uz Hrvate. Oni, istina kravatu nisu „patentirali“, ali su je, kao modni detalj, u 17. stoljeću raširili po Europi, tako da je pod hrvatskim imenom postala, i do danas ostala, nezaobilaznim modnim dodatkom. Kakva je tri i pol stoljetna povijest kravate? Budući da je nakon turskih provala na hrvatskim prostorima formirana Vojna krajina, njezini su vojnici bili nepresušni izvor i za ostala europska bojišta. Oni su sudjelovali u njemačkom Tridesotogodišnjem ratu (1618-1648), a bili su prepoznatljivi po maramama oko vrata, preteči današnje kravate.  Od 1635. godine hrvatski vojnici služili su u Francuskoj, pa je godine 1667. ustrojena i posebna pukovnija „Royal Cravates“, koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, plemići od čipke ili muslina ili neke druge fine tkanine. Ovi ovratni privjesci bili su dio bojne opreme Hrvata i neka vrsta raspoznavanja, jer u to doba još nije bilo vojničkih odora. Poznato je da je francuski kralj Luj XIV. bio upleten i u tajne pregovore oko urote Zrinskih i Frankopana, kako bi Hrvatska došla pod francuski patronat. To je propalo, ali je „Kralj Sunce“ počeo nositi kravatu, jer je kao muški modni ures bila mnogo jednostavnija za upotrebu i mnogo ljepša od dotadašnjih uškrobljenih visokih okovratnika. Kada je u to vrijeme najmoćnija okrunjena glava Europe stavila kravatu, bio je to korjenit zaokret u modnim trendovima. Dvor je, naime, uposlio vlastitog „karavatara“, koji je kralju svakog dana dostavljao nekoliko kravata, kako bi kralj mogao odabrati jednu, koja bi odgovarala prigodnom trenutku. Kravata se brzo širila Europom. Nakon Francuza prihvatili su je Belgijanci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko otočje, što je bilo presudno za razvoj kravate. Potom je osvojila sve kontinente. Englezi su od kravate napravili pravi kult. Promijenili su načine vezivanja i uzorke boja. Naime, do početka 19. stoljeća kravate su bile bijele, a Englezi su uveli šarolike, čime su postale pokazatelji nečijeg ukusa. Zatim je američki proizvođač tekstila Jesse Langsdorf učinio revolucionarni iskorak jer je tkanine izrezao u tri dijela i onda je opet sašio na način koji omogućuje lakše vezivanje, ali i industrijsku izradu. Talijani su dodali nove umjetničke elemente u izradi kravate kojim se naglašava individualnost osobe koja je nosi. Postoji čak 85 teorijskih mogućnosti vezivanja čvorova kravate, a tek desetak čvorova odgovaraju uobičajenim predodžbama a najpoznatiji je jednostavni i dvostruki „windsorski čvor“ koji je afirmirao vojvoda od Windsora. Kad se radi o obliku, danas su u upotrebi kravate izdužena oblika („oblik poluboce“), koje su i najpopularnije, zatim vrpce ili leptir-mašne, tzv. „Ascot-kravete.“ |
|
| Academia Cravatica | |
| Članak pripremila Literarno-novinarska sekcija |
View the embedded image gallery online at:
http://ksc-sarajevo.com/index.php/14-vijesti/1037-dan-kravate#sigProId8d06149f2f
http://ksc-sarajevo.com/index.php/14-vijesti/1037-dan-kravate#sigProId8d06149f2f
PRIJAVI POLAGANJE ISPITA AUSTRIJSKE JEZIČKE DIPLOME
